sábado, agosto 12, 2006

Annan urges new Timor mission

The Age
August 12, 2006 - 10:54AM

The mission, in the wake of violence in May that killed at least 20 people, would take over peacekeeping duties from an Australian-led international force sent in to restore peace in Asia's newest state after a wave of clashes and arson attacks.

Malaysia, New Zealand and Portugal as well as Australia contributed troops and police to that force, which has now begun a gradual withdrawal as the tiny nation stabilises.

Annan, in a report to the 15-nation UN security council, recommended up to 1608 police officers and 350 soldiers for the new mission, which he said should be given an initial one-year mandate.

Its role would be to help the government ensure political stability, support 2007 presidential and parliamentary elections and maintain public security.

It would also help East Timor rebuild its defence forces and its economy, fight poverty and promote and protect human rights, Annan said.

East Timor was plunged into violence after then-prime minister Mari Alkatiri dismissed 600 soldiers from its 1400-strong army for mutiny when they protested over alleged discrimination against soldiers from the west of the country.

A new government was sworn in a month ago.

A former Portuguese colony about 2100 km east of Jakarta, East Timor was occupied by Indonesia at the end of 1975. It became independent in 2002 after being run by the UN for two-and-half years following an independence referendum in August 1999.

UN peacekeepers were active in the country during the years of UN administration, but the security council ordered the mission to be gradually phased out after independence. The May violence prompted UN officials to warn of the potential risks of ending peacekeeping operations elsewhere too soon.

"We now have a responsibility not only to remain committed to assist (East Timor) but to show that we commit ourselves to do so on a long-term basis," Annan said.

REUTERS

6 comentários:

Anónimo disse...

Imi malae rasista hotu. Imi lakohi traduz tamba imi mesak kolonialista nebe mai ami nia rai ho gelo ho mos imi nia lei.




Favor ida. Hau husu se iha malae ruma nebe bele tradus hau nia carta nee ba portugues kona ba GNR kolonialista:


OBRIGADU BA FNJP

Iha STL iha terca-feira, 8 de Agusto de 2006, Frente Nasional ba Justisa no Paz eisplica ba ita hotu katak razao ba situacaun krise nebe akontece daudauk iha Timor-Leste maka konspirasaun husi CPLP, organisasaun nebe maka lidera husi Portugal, nebe iha serbisu lisuk hamutuk ho eis-Primeiro Menistru Mari Alkatiri, atu obriga Timor-Leste tama iha organisasaun internasional nee husi nasaun sira nebe iha lingua portuguesa nudar lingua oficial.
Konspirasaun ida nee halao iha area oioin. Area ida maka area legislativa, ka lei nian, nebe Mari Alkatiri halo konspirasaun hamutuk ho Parlamento Nacional hodi halo konstituisaun no lei barak nebe adapta ba Timor husi modelo nebe malai sira usa iha Portugal. Com certeza ami lakohi sira atu usa nudar modelo lei ruma nebe mai husi nasaun hanesan Somalia ka Nepal. Tuir lolos sira bele hili ida husi opsaun tolu hirak nee mai:
1) Halo lei ita nian rasik em vez de aprende husi historia manunia nian. Manusia aprende buat barak durante tinan rihun ba rihun desde buat naran Direito nee iha, maibe ami lakohi matenek nebe mai husi liur tanba matenek nee la respeita Kultura Timor. Tuir lolos lei bele hakerek langsung husi lisan Timor nian. Por exemplu kastigu ba ema ruma nebe komunidade akusa nia buan tenki ser sunu ema nee enquanto nia sei moris (neokolonialista sira nee hakarak ita atu soe tiha ita nia tradisaun antigu nee no sira nem moe atu propoe katak cidadao nebe sunu buan maka tenki tama komarka). Bainhira feto ida diperkosa, Dr Mari Alkatiri ho nia maluk sira iha Parlamento nebe faan an ba neokolonialismu hakarak mane nebe perkosa atu tama dadur, no hanesan nee la fo biban ba feto nia familia atu simu karau ida. Ita nia lisan dehan katak kastigu bainhira estraga feto tenki ser selu karau ida ba feto nia familia. Sira nia lei foun nee hatudu katak sira la respeita povu no povu nia necessidade, tanba se violador nee ema riku no nia perkosa feto ida tinan-tinan nee significa katak tinan-tinan iha familia ida husi povo nebe simu karau ida. Se ita halo tuir lei nebe kolonialismu lori mai husi Portugal, violador nee tama komarka no familia la manan karau ida, hela deit ho oan-feto nebe estragada tiha ona.
Ka 2) Se presisa duni usa lei balu nebe modelo mai husi liur, entao diak liu usa lei nebe mai husi Australia. La iha ema conhece lei sira nee iha ita nia rain no iha nee kuase la iha ema ida nebe hatene ingles mos, maibe nee laos problema tanba ita nia maun australiano sira, nebe durante tinan 30 ikus mai nee maka ita nia belun diak liu, iha ema barak iha neba nebe koalia tetum mos no sira bele mai explika lei nia signifikado ba ita nia deputadu sira no ita nia juiz sira (ka diak liu tan, sira bele mai explica lei sira nee ho bahasa Indonesia, tanba sira mos iha ema barak nebe hatene bahasa mos). Ita nia ukun-rasik-an sei sai diak liu tan se Australia maka organiza no ukun buat hothotu iha nee.
Ka 3) Bele mos usa nudar modelo lei husi Indonesia. Indonesio sira maka ita nia belun diak liu hotu, sira liberta ita husi influencia aat kolonialismu portugues nian, sira maka halo ita haluha “kanek nebe sei iha povu nia fuan laran, kona ba kolonialismu Portugal durante tinan atus 450 liu ba”, kanek nebe “agora presensa GNR Portugal sukit fali ona”. Ita hotu conhece ona Prabowo no Wiranto, ita bele husu ba sira atu mai fali no lori mai ho sira lei Indonesia nian.
Area ida tan maka hahalok GNR nian, nebe hatudu sira nia hahalok neokolonialista no sira nia hola parte iha konspirasaun bainhira sira kaer no hadadur sunudor patriota husi loromonu, membro FNJP nian, bainhira GNR kaer toman sira kuandu sira sunu hela ema lorosae nia uma. Se GNR imparcial no neutral hanesan sira dehan sira sei hadadur deit sunudor traidor husi lorosae bainhira GNR kaer toman sira kuandu sira sunu hela ema loromonu nia uma. Tanba GNR hadadur ema sunudor hothotu la periksa antes se sira husi loromonu ka husi lorosae, nee hatudu katak sira la imparcial no la neutral.
FNJP hamutuk ho PD explica mos ba STL katak GNR hadadur kelompok jovem nebe baku malu ho katana, ai no besi-kanu no bainhira sira reziste fali kontra GNR, GNR baku sira. Nee mos hatudu katak GNR kolonialista e la imparcial. Bainhira iha kelompok ruma ataka hela populasaun, tuir lolos GNR tenki hare uluk lai se kepompok nee anti-Mari e pro-Alfredo no pro-FNJP, tanba se hanesan nee entao GNR tenki husik sira halao sira nia knar patriotico (no justisa no paz nian, tanba justisa no paz mos significa hamos Dili husi komunista lorosae sira). Se kelompok nee pro-Mari e anti-Alfredo no anti-FNJP entaun GNR tenke kaer sira no tau iha komarka.
Bainhira iha kelompok rua taa malu, GNR tuir lolos tenki halo hanesan militar australianu sira nebe hatudu sira nia respeito hodi hamrik dook no dehan “lalika usa violencia” em vez de hapara no kaer jovem sira, se lae GNR bele husu ho educasaun ba ema nebe taa malu, hirak nebe maka husi kelompok nebe ataka no hirak nebe maka husi kelompok defeza bairo nian, no la kaer sira nee. Por ezemplo, iha hau nia bairo ami iha kelompok pemuda nebe halo seguransa iha bairo. Foin horseik dader ami tenki taa mane klosan firaku ida nebe buka atu tama subar iha ami nia bairo hodi mai visita ninia namorada (nebe ema Bobonaro, traidora boot!), no horseik lokraik ami tenki defende bairo liu husi tuda fatuk ba ferik ida husi Lospalos nebe mai hare se ami sunu tiha ona ninia uma ka seidauk (no com certeza ami sunu nia uma kleur tiha ona).
Agora iha nee iha ami nia bairo ami atu komesa sesta-sesta halao cerimonia hemu-ran hodi jura katak ami lakohi ema tan husi lorosae mai hela iha bairo. Ami sei convida membro sira husi PD nebe koalia iha STL hodi mai hola parte iha cerimonia nee, ema hothotu nebe hakarak mai ami ami dehan benvindo, maibe ami husu lai atu imi lori fatuk balu iha imi nia bolsu tanba ami sei buka oportunidade atu celebra liu husi tuda fatuk ba feto isin-rua ruma husi lorosae. Nee se GNR kolonialista la mai estraga ami nia planos.

Manuel Guterres,
Hela iha Bairo Pite

Anónimo disse...

anonimo:4:42:03 PM
Manuel Guterres..ita bot nia teoria ladun iha fundamentu ida.tamba ita bot halai liu iha liur kona ba kaju timor nian ne'e.nune problema timor laos iha konspirasaun husi badan-badan nebe ita dehan ne'e maibe ba hau konspirasaun ne'e husi ita bot nia teoria duni hahahahahahhahahaha.

Anónimo disse...

Manuel Guterres, hau anoin o moris mais uso fetum futa ida! Usu GNR atu tau kilat fuan ida atama onia kidun laran! Ho quando mate hular sira mos lakoi han onian icin, taban onian icin purcaria bote los.
GNR Maka Diak

Anónimo disse...

Fote Make Riba. Tanba sa maka o la asina o nia komentariu 7:12:49 PM? Keta dehan laos o, tanba o mesak maka hakerek tetun arbiru deit hanesan iha leten nee.

Anónimo disse...

maluk:Manuel Guterres,hau ladun konkorda ho ta nia hare sobre krije.nebe ita dehan katak husi konspirasaun CPLP nian mak imfluencia makaas iha gabinete ex.PM.hau tesi kedas katak ne'e ita bot hakarak halo kontra teori de konspirasi mas ne'e laiha kaitan ituan liu ho buat nebe terjadi tia ona iha rai timor ne'e.mak ne'e deit hakuak ida ba bairro pite.

Anónimo disse...

maluk:Manuel Guterres,hau ladun konkorda ho ta nia hare sobre krije.nebe ita dehan katak husi konspirasaun CPLP nian mak imfluencia makaas iha gabinete ex.PM.hau tesi kedas katak ne'e ita bot hakarak halo kontra teori de konspirasi mas ne'e laiha kaitan ituan liu ho buat nebe terjadi tia ona iha rai timor ne'e.mak ne'e deit hakuak ida ba bairro pite.

Traduções

Todas as traduções de inglês para português (e também de francês para português) são feitas pela Margarida, que conhecemos recentemente, mas que desde sempre nos ajuda.

Obrigado pela solidariedade, Margarida!

Mensagem inicial - 16 de Maio de 2006

"Apesar de frágil, Timor-Leste é uma jovem democracia em que acreditamos. É o país que escolhemos para viver e trabalhar. Desde dia 28 de Abril muito se tem dito sobre a situação em Timor-Leste. Boatos, rumores, alertas, declarações de países estrangeiros, inocentes ou não, têm servido para transmitir um clima de conflito e insegurança que não corresponde ao que vivemos. Vamos tentar transmitir o que se passa aqui. Não o que ouvimos dizer... "
 

Malai Azul. Lives in East Timor/Dili, speaks Portuguese and English.
This is my blogchalk: Timor, Timor-Leste, East Timor, Dili, Portuguese, English, Malai Azul, politica, situação, Xanana, Ramos-Horta, Alkatiri, Conflito, Crise, ISF, GNR, UNPOL, UNMIT, ONU, UN.