terça-feira, novembro 14, 2006

ARTIGO DE XANANA GUSMÃO, NO STL, em Tetum - 2ª Parte

Teoria Kona-ba Konspirasaun (2-Hotu)

Hau agora bele fiar ona, katak Sr. Dr. Mari Alkatiri sei ba hateten ba CCF katak buat hirak ne'e hotu nunka akontese!
Saida maka hakarak hetan ho sujestoens imbesís (opiniaun ne'ebé aat no beiktén nian) hosi Prezidente Repúblika?

Atu tau interese ás Governu no maioria parlamentar nian ba iha interese Igreja no partidu opozisaun nia okos? Ou atu hamenus tiha tensaun no loke dalan atu hetan alternativa ruma ka opsaun ruma hodi rezolve problema, ou pelu menus, bele entende no simu malu mezmuke iha ideia diferente.

Bele prova ba, karik hakarak koko, maibé tenke tau faktu hotu-hotu halo loloos!

Iha ka lae atór internu balu, iha manifestasaun Igreja nian? Karik maka Amu Bispu na'in rua! Sira mesak ka hamutuk ho Sr. Padre Filomeno Jacob ho Sra.Fernanda Borges? Karik Pe. Filomeno Jacob ho Sra. Fernanda Borges ba hakbesik F-FDTL sira atu husu sira halo golpe?

Di'ak liu Srs. Doutor sira hosi CCF (Kongresu fulan Maiu tinan 2006) loke no tau hotu imi nia karta iha meza leten!

Iha kalae atór hosi li'ur? Núnsiu Apostóliku iha tempu ne'ebá halo omilia/esplikasaun ida ne'ebé ema barak kritika! Maibé ita hotu hatene ona kona-ba desizaun Vatikanu nian! Keta ida maka ex-embaixadór Amerikanu Rees, ne'ebé ema haree nia hasai retratu hamutuk ho manifestante sira? Entaun di'ak liu prova ona ba kona-ba intensaun halo golpe!

Povu labele kontinua moris ho fantazma (lalatak aat) golpe nian!

7. Sétimu argumentu kona-ba "Manifestasaun Petisionáriu sira iha fulan Abril 2006".

Dala ida tán Komité Sentrál Fretilin nian, hatudu duni kbiit boot tebes atu fila hotu tiha faktus barak hodi favorese liután nia, atu nune'e bele tau fali nia an hanesan vítima ida ke térus liu hotu durante krize laran, ida ne'e maka reflete duni grau ho intensidade valór tomak ne'ebé nia membru sira hotu simu.

Dala ida tán, distintu membru CCF sira, ne'ebé hili tuir lei iha kongresu fulan Maiu tinan 2006, konfunde fali konsekuénsia ida ho nia kauza.

Hau fiar katak iha membru CCF nian ne'ebé sei foun, tan ne'e sira lahatene faktu balun, maibé hau hakfodak liután tanba Sr. Dr. José Manuel Fernandes, (uluk hanesan Vise–Prezidente Komisaun Investigasaun ida, iha tinan 2004), Sr. Dr. Roque Rodrigues (uluk membru Komisaun Investigasaun ne'e hotu nian, hanesan reprezentante Governu nian, no kaer mos funsaun hanesan Sekretáriu Defeza), Sra. Dra. Ana Pessoa (maka hanesan Prezidente Komisaun Notáveis ),Sr. Lu Olo (Prezidente Parlamentu Nasionál ne'ebé simu ona relatóriu komisaun 2004), no Sr. Dr. Mari Alkatiri, sira ne'e hotu haluha tiha katak Komisaun Órgaun Soberania nian halo ona investigasaun kona-ba instituisaun F-FDTL hodi aprezenta ona rekomendasaun lubuk ida ba Primeiru Governu Konstitusionál, ne'ebé hili demokratikamente iha eleisaun ba Asembleia Konstituinte, iha fulan Agostu 2001.

Hau fiar katak CCF husu tiha ona ba nia Governu, karik instituisaun hirak ne'ebé kompetente ka (inkompetente) halo ona buat ruma hodi hatán ba problema boot balun, ne'ebé hetan ona iha F-FDTL nia laran.

Komisaun aprezenta tiha ona nia relatóriu iha fulan Agostu tinan 2004, no halo rekomendasaun ho objetivu ida de'it: "Ajuda instituisaun ida ne'ebé pertense ba ita hotu, pertense ba Estadu no pertense ba Povu, (i la'ós pertense fali ba Fretilin), atu hodi rezolve problema oioin ne'ebé sira hasoru, hanesan apoiu importante tebes hodi hadi'a liután sira nia instituisaun ho profisionalizmu.

CCF lahanoin katak espulsaun iha tinan 2005 ba membru F-FDTL na'in 42, tan de'it ba la halo tuir rekomendasaun kona-ba sistema selu saláriu, buat ida ke devia selu kedas ba militár sira nia família, liuliu ba sira ne'ebé hela iha Timor Loromonu.

Hau fiar metin katak Prezidente Partidu, Sr. Lu Olo, lahetan informasaun loloos nian hosi membru CCF nian no ex-Ministru Defeza, katak hau maka harii Komisaun, hafoin petisionáriu grupu uluk nian sai tiha. Buat ida ne'ebé hau halo maka husu ba disitintu Deputadu rua, Sr. Gregório Saldanha ho Sr. Paulo Assis, nu'udár mós membru Conselho Superior de Defesa e Segurança, atu sai hanesan observadór prosesu investigasaun ida ne'ebé Komisaun interna ida, Major Koliati maka lidera, sei halo. Membru hosi CCF nian rasik, Sr. Dr. Roque Rodrigues, maka lasimu hau nia ideia atau distintu deputadu na'in rua ne'e kaer Komisaun, tanba tuir nia hanoin "hanesan hadau fali autoridade hosi Komandu F-FDTL nian".

Hau fiar katak membru CCF Sr. Dr.Roque Rodrigues lafó informasaun ba CCF, ne'ebé loloos nian no kompletu, kona-ba reuniaun ida ne'ebé hala'o durante oras tolu ho balu laran, ne'ebé hau halo ho Sr. ne'e nu'udár Minsitru Defesa, hamutuk ho Koronel Lere, no mós distintu deputadu na'i n rua ne'e i hau hatene katak ida hanesan mós membru CCF nian.

Hau fiar metin katak CCF lahatene katak Prezidente Repúblika halo ona buat hotu ne'ebé nia bele halo, atu rezolve halo di'ak problema hirak ne'e, i sei hela tan to'o kalan boot ho Koronel Lere, atau bele buka hamaus Petisionáriu sira atu fila ba Kuartél.

Kestaun ne'ebé koloka, maka kona-ba solusaun atu hasai (duni sai sira) iha ne'ebá kedas, buat ida ke fásil liu! Hau mós lahaluha buat ne'ebé TNI sira hatete katak: karik soldadu Indonézia ida Falintil sira oho, maka na'in atus ida sei mai kedas troka nia! Bainhira hanoin kona-ba númeru ka ema na'in hira, maka solusaun fásil liu nian, maka atu hatete ba sira katak: Imi ba ona imi nia uman! Festa hotu ona!

Nu'udár xefe Estadu, hau ladevia simples demais iha rasiosíniu (hanoin) ida ne'e! Tanba hau mós uluk hanesan Prezidente Komisaun ba órgaun Soberania hotu, iha tinan 2004, liutiha akontesimentu iha Lospalos, ne'ebé nia rezultadu maka hanesan rekomendasaun atu fó liu atensaun ba ita nia Forsa sira, atu nune'e labele husik sira monu ba rai ku'ak tanba ita lae haree sira! Tanba hau informa tiha ona, tinan liu bá, ba Conselho Superior de Defesa e Seguransa, kona-ba ema barak laran ladun kontente iha forsa sira nia leet, buat ida ne'ebé bele halo instituisaun monu. Nu'udár Xefe Estadu hau devia halo buat hotu atu hetan solusaun, antesde hola desizaun drástika (lais no todan nian) hanesan duni sai ka hasai fásil hela ema hosi servisu.

Hau fiar katak CCF lanaliza, ho izensaun (ho laran mós no tuir lialoos) kona-ba asuntu importante ida ne'e, haree ba situasaun be mosu iha Metinaru, wainhira Petisionáriu sira fila ona. Hau hateten, "ho izensaun", tanba kestaun ne'ebé koloka la'ós atu "defende fali petisionáriu sira" ka " fó apoiu ba petisionáriu sira", maibé atu "fó ajuda di'ak liu nian ba FDTL, hodi bele jere ka rezolve rasik ho maturidade, nia problema internu tomak."

Prezidente Partidu, Sr. Lu Olo, haluha tiha informa ba CCF katak iha Parlamentu Nasionál, Partidu sira seluk halo pedidu atu hatama mós iha ajenda, hodi halo diskusaun mesak ida kona-ba problema ne'e, tanba bele mós husu intervensaun hosi Parlamentu Nasionál atu hodi hetan solusaun ida ke justa no ekilibrada (todan hanesan). Hau fiar katak Señor Prezidente Partidu istóriku ne'e nian, lahalo buat hirak ne'e, hanesan, lainforma ba CCF, tanba karik hanesan fali atu rekoñese katak nia nunka hakarak rona no atende pedidu hirak ne'e i tenke rekoñese mós katak distintu membru sira hosi CCF ne'ebé tuur iha Parlamentu Nasionál, defende fali katak Parlamentu Nasionál ladevia interfere (mete) iha asuntu ida ke militar nian no kona-ba ba disiplina Forsa nian.

Embora ita gosta dramatiza (halo ema hakfodak liután, tanba buat ruma ladi'ak) asuntu kona-ba lakon ona soberania, maibé ita nia Forsa Armada sira sei bele kaer ba Lei Orgánika ida ne'ebé iha nia Artigu 8º., hatete katak órgaun Estadu nian hirak ne'ebé hanesan responsável direktu ba F-FDTL maka tuir mai ne'e:

a. Prezidente.

b. Parlamentu Nasionál.

c. Governu

d. Komandu Forsa nian rasik (F-FDTL).

Señor doutór sira, nu'udár membru Parlamentu Nasionál nian, karik sei hanoin hela serimónia ida ne'ebé foin daudaun halo kona-ba Abertura Sesaun Lejislativa ba dala-ikus nian, iha ne'e deputadu hosi bankada partidu sira seluk fó hanoin katak, bankada maioria rejeita (lakohi simu/hakribi) hela de'it nune'e mós Prezidente Parlamentu rasik nunka hakarak tau iha ajenda, pedidu ida ba Parlamentu Nasionál atu bele mós debrusa (koalia ka dada-lia) kona-ba asuntu Forsa Armada sira nian, tanba nu'udár instituisaun Estadu nian, merese no presiza duni apoiu no atensaun tomak.

Apoia lasignifika katak atu satisfaz ka agrada (halo ema haksolok no gosta)!Apoia signifika ajuda ema rezolve problema hirak ne'ebé sira nia Instituisaun hasoru, tanba sira mesak labele. Maibé wainhira apoia ne'e hanesan fali atu hodi taka ka hamoos liutiha salan ne'ebé karik instituisaun halo, entaun nia rezultadu sei sai hanesan "estraga (halo sai aat),desmorona (sobu, halo monu) enterra (hakoi) instituisaun ida ne'e duni.

I buat ida ne'e maka akontese duni, hosi parte Fretilin nian, hosi Governu no parte bankada maioria Parlementu nian!

Sekretáriu-Jerál Partidu nian afirma (dehan) katak iha okaziaun barak (dala barak) F-FDTL "besik/metin liu fali" (vinkulada) ba Prezidente Repúblika nian! Hau lahatene loos, nia hatete buat hirak ne'e ho sarkazmu (goza,soe-lia) ka tanba injenuidade (inosente, sala-laek)!

Prezidente Repúblika nian, halo duni vizita servisu nian iha kuartél, iha prosesu investigasaun laran, iha tinan 2004 no halo mós primeira vizita ofisiál, nu'udár Komandante Supremu (tuir Konstituisaun), ba iha kuartél-jerál iha Tasi-Tolu, iha tinan 2005.


Nu'udár Ministru Defeza nian, membru CCF ida, ne'ebé iha tinan 5 laran hela metin iha Komandante Forsa nia uman, entaun impresionante tebes (halo laran hakfodak no admira tebes) rona ema hatete katak F-FDTL "vinkulada"(besik liu) liu ba Prezidente Repúblika. Hatene katak Komandante Forsa Armada mós ema konvida beibeik ba tuir reuniaun hirak ne'ebé Konsellu Ministru sira halo no reuniaun seluk tán kona-ba asuntu defeza ho seguransa ho Primeiru Ministru, maka tenke iha duni doze umor boot (gosta halimar no brani goza, halo ema hamnasa) atu nune'e bele hatete katak Prezidente mesak maka bele iha "vínkulu"/ligasaun ho F-FDTL. Presiza hanoin katak, hahú fulan Fevereiru tinan 2001, eis-Komandante Falintil sai loos ona hosi Forsa, hatama tuir programa FREP, banku mundiál nian, hodi simu osan dólar amerikanu $500 atu ajuda reinsersaun (fila ikas fali) ba iha nia sosiedade/komunidade laran.

Ita nia Paíz/Nasaun ne'e kala tenke entrega duni ba doutór boot CCF nian, hodi halo tuir sira nia análize polítika ne'ebé magnífiku (furak, kapaz no wa'in tebes)!

Maibé buat balun sira seidauk hatete! Tanba presiza dehan ba CCF katak, kona-ba manifestasaun Petisionáriu sira nian, buat ne'ebé konsekuénsia (sai hosi halo polítika aat no sala nian kona-ba rezolve problema) halo sai fali kauza. Kauza ida ne'ebé! Maka Prova halo konspirasaun no koko halo golpe, kauza ba "kaos no ingovernabilidade" (situasaun susar, sabraut no lahatene ukun) hosi Primeiru Governu Konstitusionál, ne'ebé hili demokratikamente iha eleisaun ba Asembleia Konstituinte, iha fulan Agostu 2001!

Hau hanoin katak Sekretáriu-Jerál Partidu nian lainforma ba CCF, pelu menus, kona-ba kestaun (lia,asuntu) ida ke hau haree hanesan krusiál/importante tebes ba problema ne'e.

Hau lanega katak Governu haka'as duni an atu bele rezolve problema petisionáriu sira nian. Antesde ba Portugal, iha fulan Marsu, ba asiste tomada de pose (pelantikan) Prezidente Cavaco Silva, hau hasoru malu ho Primeiru Ministru i tenta esplika katak termu (lia fuan) loro Sa'e no Loromonu ne'e hanesan de'it kapa ida atu hodi taka problema internu barak instituisaun Forsa hasoru, ne'ebé tenke buka rezolve, hau mós husu nia bons ofísius (halo nia knaar no uza nia kbiit tomak), tanba, karik husik nune'e nafatin, maka sei bele lori konsekuénsia grave barak ba estabilidade nasionál ho impaktu negativu ba Unidade Nasionál.

Primeiru Ministru agradese tebes ba "konfiansa ne'ebé hau iha ba nia" hodi promete atu halo buat hotu ne'ebé nia bele halo atu hetan solusaun. Hau mós bá ho laran metin ba Portugal, mezmuke hau hakarak liu atu hela nafatin iha Paíz ne'e atu ajuda hetan solusaun ida ke justa no ekilibrada.

Iha Lisboa, hau hatene hosi internet, katak Primeiru ministru deklara ona katak "nia labele duni rezolve problema ne'e" tanba petisaun la hato'o rasik ba nia". Loron hirak tuir mai komunikadu ida mai hosi Komandu hatete katak hasai tiha ona Petisionáriu sira hotu.Primeiru Ministru apoia desizaun ne'e, hafoin Prezidente Fretilin mai kedas dehan ba imprensa katak " Prezidente Repúblika" mós laiha kbiit atu muda desizaun ida ne'e", liafuan hanesan hato'o hosi sira seluk, karik, liuliu hosi membru CCF sira rasik.

Hanesan fali atu koko malu/koko forsa hodi haree sé maka iha liu kompeténsia (kbiit ho direitu) atu foti desizaun, entre Órgaun Soberania hirak ne'ebé iha!

Hau husu ba hau nia an rasik, motivu ka razaun saida nian maka halo entidade (ulun boot) Estadu nian hadau malu koalia kona-ba kestaun F-FDTL nian ne'e, jenuínu duni (ho laran no neon moos duni), katak, atu ajuda rezolve duni problema! Ka, keta iha fali interese barak haksumik (subar) hela, tan ne'e maka balun lailais lós hola pozisaun hodi defende instituisaun militár?

Hau ema Loro Sa'e, hau duni maka reorganiza Forsa sira, hau mós maka reorganiza Rezisténsia! Keta ema barak entende/kompreende fali katak hau nia esforsu atu rezolve problema hirak ne'e, tanba buka atu proteje fali petisionáriu sira? Tan de'it sira haruka petisaun ba hau mesak? Keta ema barak halo tiha ona konkluzaun katak hau proteje (haree no bali halo di'ak) petisionáriu sira, tanba sira hau nia família maluk, selae mós, karik petisionáriu sira maka "hau nia forsa"?

Hau hatene katak CCF, ne'ebe ema hili demokratikamente, lejítima no transparentemente (tuir demokrasi, tuir lei no nakloek, lasubar) iha Kongresu halo iha fulan Maiu tinan 2006, labele konsidera/haree netik kestaun hirak ne'e, tanba labele simu duni atu submete (tau iha okos) interese Partidu nian ne'ebé supremu tebes (boot no ás liu hotu) halo tuir fali indivíduu (ema mesak ida), hanesan Prezidente Repúblika nia hakarak!

Hau to'o hosi Lisboa halo kedas Mensajen ida ba Nasaun tomak, tan ne'e ema duun katak hau maka tau ahi ba rastillu (fiu nakonu hó kilat rahun/pólvora) i tanba ne'e maka (hau prontu atu bá tribunal hodi hatán, no mós ba buat seluk tán karik hau halo nu'udár Prezidente Repúblika)!

Entretantu, buka namanas hela solusaun, ida maka atu fó insentivu (osan ka buat ruma...) ba petisionáriu sira. Maibé molok atu implementa (hala'o) programa atu fó asisténsia ne'e, hau bolu atensaun ba Primeiru Ministru kona-ba desizaun hasai ema ne'e, tanba seidauk tuir prosesu legál ida, tanba la basta/lato'o Komandu deklara de'it ba imprensa. Ba ida ne'e, hau husu ho hakraik an ba Primeiru Ministru atu haree mós kona-ba saláriu (osan kolen nian), tanba sira sei iha direitu, tanba seidaun iha baze lagál ida atu sira lebele simu, ne'ebé, Primeiru Ministru mós garante ona katak laiha problema barak i nia sei rezolve no hakotu lailais prosesu ne'e.

Sai hosi hau nia gabinete (servisu fatin), Primeiru Ministru deklara fali ba imprensa katak petisionáriu sira lalika mehi katak sei simu fali sira nia saláriu. Kuandu (wainhira) hau lee iha jornál, iha loron ida tuir kedas, hau hakfodak tebes tanba vontade boot ne'ebé hatudu mai hau, atu haka'as an hatún tiha tensaun ne'ebé aumenta ba beibeik, iha de'it minutu balu laran, muda fali tiha ona. Bainhira hau husu ba Señor Dr. Mari Alkatiri, nia dehan katak, nia reaje de'ti hasoru deklarasaun Gastão Salsinha nian ne'ebé hatete katak sira lasai hosi kuartél Jerál, tanba osan, maibé atu obriga korriji/hadi'a salan/errus hirak ne'ebé halo iha instituisaun Forsa laran.

Ema hotu hatene katak sei iha manifestasaun, tanba grupu ne'e komunika/fó hatene ona ba instánsia hirak ne'ebé kompetente.

Iha primeiru dia halo manifestasaun, iha kedan dadér-sán, delegasaun ida hetan audiénsia ho Primeiru Ministru. Señor Dr.Antonino Bianco, membru CCF nian, fó sai kedas komunikadu ida hodi hatete: " Loos ona, agora duni, maka Primeiru Ministru bele rezolve problema, tanba, foin primeira vez, maka nia simu ofisialmente petisaun ne'e".

Hau hakfodak maibé, sai hakfodak liután, wainhira iha oras lubun ida tuir mai, hau mós simu delegasaun ne'e, loke envelope ne'ebé sira entrega hodi lee buat ne'ebé hakerek. Afinál la'ós petisaun, maibé ejizénsia barak lós, ne'ebé, hosi parte grupu Gastão Salsinha nian, susar atu simu.Hau hanoin, afinál, ita halimar hela de'it ho ita nia kompeténsia oioin, atu hatudu se maka bele halo liu, sé maka bele hola desizaun (hakotu lia) s'e maka labele.

Hau hakarak hatete ho maka'as liután (friza) iha ne'e katak, hasai tiha CCF no partidu istóriku nia emar tomak, maka laiha ema seluk maka fiar istória ne'ebé Prezidente Partidu ka Prezidente Parlamentu Nasionál, Señor Lu Olo fabrika (halo/inventa), katak delegasaun petisionáriu sira mai entrega fali ba nia surat hosi Partidu ida nian ne'ebé tuir loloos haruka mai hau, einvezde, fó dokumentu reivindikasaun (buat ne'ebé ita husu ka hakarak ema tenke halo tuir) grupu petisionáriu nian. Envelope ida ne'e, bolu xefe bankada sira hotu mai haree hanesan testemuña maibé laiha buat ida hakerek iha laran. Doutór sira Fretilin nian ne'ebé tuur iha Parlamentu Nasionál haluha tiha atu hakerek netik tán liafuan ruma hanesan " Ba Exelénsia, Sr. Prezidente Parlamentu Nasionál nian" hanesan mós grupu petisionáriu halo iha sira nia envelope wainhira haruka ba Primeiru Ministru no ba Prezidente Tribunál Rekursu i mós ba hau.

Hau lahatene lós atu tau naran oinsá, katak ne'e maka kontra-intelijénsia ka kontra-informasaun. Buat ida maka hau iha serteza: intelijente, ladun iha relasaun karik.Presiza liután maka esperteza (matenek no espertu) uitoan!

Bainhira Primeiru Governu Konstitusionál, ne'ebé hili demokratikamente iha eleisaun ba Asembleia Konstituinte, iha fulan Agostu tinan 2001, anunsia (fó sai) kona-ba formasaun Komisaun Notáveis (membru CCF, Dra. Ana Pessoa maka kaer/Prezidente), Prezidente Partidu, Sr. Lu Olo, rezolve kedas halo Rezolusaun ida iha Parlamentu Nasionál hodi fó apoiu tomak!

Iha ne'e, maka bele haré katak automatikamente laiha ona kestaun kona-ba interferénsia (tau kanuru tohar/tama tán,ema labolu...) iha asuntu hirak ne'ebé internu, institusionál, militár no displinar F-FDTL nian!Tanba Fretilin deside tiha ona atu sei lahalo tán interferénsia ida, sa'tán membru CCF nian rasik maka sei kaer Komisaun ne'e!

Komisaun ne'e atu halo saida? Valida ka reforsa tán desizaun expulsaun (hasai ka duni sai) uluk nian? Lalika lakon tempu, tanba expulsa tiha ona sira…hori kedan loron 1 fulan Marsu tinan 2006 liu bá.

Atu averigua (buka hatene) motivu oioin kona-ba petisaun? Nusá lahalo uluk kedas, atu evita buat hotu monu naksobu rahun (desmorona), hanesan akontese tiha ona!

Keta atu hatudu katak iha duni salan ruma iha F-FDTL laran? Karik nune'e duni, hau husu, tau tiha iha ne'be' imi nia respeitu ba eroi (aswa'in) sira? Entaun Komisaun seidauk aprende katak Prezidente Repúblika maka provoka fali buat aat hirak ne'e hotu, tanba laiha respeitu ba eroi libertasaun Pátria nian hotu? Entaun Komisaun haluha tiha ona afirmasaun (liafuan ne'ebe hatete) hosi Prezidente Partidu, Señor Lu Olo, ne'ebé mai defende kedan Falintil, tanba Fretilin maka harii/forma Falintil?

Komisaun agora lata'uk, ema atu akuza (duun) imi tanba dezonra (estraga naran no fama) ema Aswa'in sira nian? Entau Komisaun haluha tiha ona katak Partidu deklara ona katak sesé maka ofende (hatete/halo aat) Falintil, ne'e hanesan ofende mós Fretilin, tanba Fretilin maka harii no hakiak Falintil?

S'e maka bele hatán lia hirak ne'e, maka membru CCF ida ne'ebé nu'udár Prezidente Komisaun Notáveis! Buat ne'ebé hau bele haree ona maka Komisaun sei hatete katak, halo tuir Regulamentu No. 2001/12 UNTAET nian, maka desizaun expulsaun maka justu liu hotu. Karik nune'e duni, lalika lakon tempu tán! Di'ak liu membru CCF ka Prezidente Komisaun Notáveis ne'e, komesa ona ba kuida ka haré STAE hodi prepara an ba eleisaun oin mai.

Ikus mai, kaer ba argumentu "manifestasaun petisionáriu sira nian", CCF fila hotu tiha faktu hirak ne'ebé iha.

Hau hein katak Komisaun Notáveis sira bele hatudu ho pormenor (hotu kedas) ba Povu tomak bele hatene, kona-ba kospirasaun no golpe, karik sira hetan informasaun hosi militár sira iha F-FDTL.

Tanba hau mós labele ejize ba entidade istóriku sira, hau tenke respeita sira, tanba ne'e, hodi povu nia naran, povu ida ke hili hau ata demokratikamente iha fulan Abril 2002, atu sai Prezidente Repúblika, maka hau mai harohan, reza no husu ba Komité Sentrál Fretilin nian atau aprezenta ho detalles/pormenores hotu, kona-ba planu golpe no konspirasaun ne'ebé halo ona, hodi hatudu mós atór (pelaku) sira hotu nia naran, hosi laran no hosi li'ur.

Nune'e de'it maka Povu bele hakmatek ona, tanba atu defende soberania presiza tebes duni sobu tiha rede makiavélika (aat) ida ne'ebé halo ema lakon respeitu ba "orden konstitusionál demokrátika" hodi haburas tán asaun aat no hatudu "karáter(hahalok) anti-demokrátiu no golpista" kontra Primeiru Gobernu Konstitusionál, ne'ebé hili demokratikamente iha eleisaun ba Asembleia Konstituinte, iha loron 30 Agostu tinan 2001.

Argumentu ba dala-ikus nian sei kona-ba "Krize atuál (ohin loron nian)". Hau husu autorizasaun/lisensa ba imi hotu, atu aborda (koalia kona ba) asuntu ne'e, loron tuir mai, tanba iha relasaun ho dekumentu tomak CCF nian.

(iha edisaun tuir mai, hau sei koalia kona-ba parte/pasajen seluk dokumentu nian hanesan, " Iha tinan haat ne'e laran, planu kontra-intelijénsia ida ke trasa/prepara halo di'ak loos, impelmenta daudaun ona...").


Dili,... Novembru 2006.

Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão.

.

NOTA: Agradecemos que se alguém tiver a versão em português, nos mande por email.

3 comentários:

Anónimo disse...

Caro Mali Azul
Tenho a forte impressao (porque nao lii todo o artigo) que a versao em Tetum eh a traducao da primeira parte do artigo do Presidente Xanana. Nao me parece ser a esperada segunda parte! Hei de ver com mais vagar mas os outros bloguistas podem tambem rever...

Obrigado

Anónimo disse...

esta e a primeira versao em tetun

Anónimo disse...

E saíu em Tétum nesta data para comemorar o massacre de Santa Cruz? Que falta de nível tem este PR e a sua pandilha! É simplesmente VERGONHOSO!

Traduções

Todas as traduções de inglês para português (e também de francês para português) são feitas pela Margarida, que conhecemos recentemente, mas que desde sempre nos ajuda.

Obrigado pela solidariedade, Margarida!

Mensagem inicial - 16 de Maio de 2006

"Apesar de frágil, Timor-Leste é uma jovem democracia em que acreditamos. É o país que escolhemos para viver e trabalhar. Desde dia 28 de Abril muito se tem dito sobre a situação em Timor-Leste. Boatos, rumores, alertas, declarações de países estrangeiros, inocentes ou não, têm servido para transmitir um clima de conflito e insegurança que não corresponde ao que vivemos. Vamos tentar transmitir o que se passa aqui. Não o que ouvimos dizer... "
 

Malai Azul. Lives in East Timor/Dili, speaks Portuguese and English.
This is my blogchalk: Timor, Timor-Leste, East Timor, Dili, Portuguese, English, Malai Azul, politica, situação, Xanana, Ramos-Horta, Alkatiri, Conflito, Crise, ISF, GNR, UNPOL, UNMIT, ONU, UN.