terça-feira, janeiro 08, 2008

ALFREDO DUUN XANANA AUTOR KRIZE 2006 - FRETILIN EZIJI RESPOSTA

FRENTE REVOLUCIONÁRIA DO TIMOR-LESTE INDEPENDENTE

FRETILIN

________________________________________________________________________

NOTAS BA KONFERÉNSIA IMPRENSA

ALFREDO DUUN XANANA AUTOR KRIZE 2006 - FRETILIN EZIJI RESPOSTA


FRETILIN ohin mai iha ne'e, halo konferênsia de imprensa ida ne'e hamutuk ho imprensa nasional no internasional, hodi fó sai deklarasaun ba Povu Timor-Leste tomak, ba Povu Maubere, katak iha loron 31 fulan Dezembru 2007, ami hakerek karta ida no hato'o ba Prezidenti Repúblika, no órgauns sira seluk, kona ba alegasoens Sr. Alfredo Reinado nian, hato'o husi gravasaun vídeo hala'o iha semana hirak liu ba, ne'ebé, bele lori impaktu bot tebe tebes ba estabilidade no paz iha ita nia rain, no ba ita nia instituisaun públiku sira.

Iha video ne'ebé ema deskoñesidu fahe barak iha rai laran, Sr. Alfredo du'un Sr. Xanana Gusmão núdar autor ba krize ne'ebé mosu iha ita nia rain iha tinan 2006. Hau hanoin ita hotu iha ne'e ohin haré ona video ida ne'e ka rona iha rádiu ka lé ona iha jornal ruma karik.

Bainhira FRETILIN hetan gravasaun ida ne'e, ami nia preokupasaun bot tebe-tebes mak ninia impaktu ba estabilidade no paz iha ita nia rain, tamba ami hanoin katak lia fuan ne'ebé Sr. Alfredo koalia bele hamosu pániku makás ba ita nia povu no númeru deslokadus bele aumenta. Ami haré katak deklarasaun hirak ne'e husi Sr. Alfredo buka fahe Povu no kria instabilidade makas iha ita nia rain.

Hau fó hanoin fila fali ba imi hotu katak iha Maiu no Juñu 2006, eis Prezidenti Repúblika, Sr. Xanana Gusmão du'un eis Primeiru Ministru governu FRETILIN nian, Dr. Mari Alkatiri katak nia fahe kilat no eziji nia resigna a'an husi kargu Primeiru Ministru. Sr. Xanana bazeia ba alegasoens husi Sr. Railós katak Dr. Alkatiri mak autoriza fahe kilat ba nia. Sr. Railos halo alegasoens hirak ne'e iha programa televisaun Australia nian, naran "Four Corners". Maske la iha provas seluk tan, Sr. Xanana haruka kópia video programa ne'e nian ba Dr. Alkatiri no eziji nia resigna a'an.

Ita hotu hatene Dr. Alkatiri resigna a'an hodi evita ra'an fakar iha ita nia rain no hakarak hakotu krize polítika. Balun hateten sé nia rezigna a'an, krize sei ramata. Liu tiha fulan sanulu resin ualo, ita sei moris nafatin iha krizi nia laran. Ita hotu hatene katak Prokurador Jeral halo investigasaun tomak, la hetan provas ba Railós ninia alegasaun hasoru Dr. Alkatiri i prosesu ne'e arkiva deit. Maibé, ita hotu hatene katak ida ne uit-oan hodi bele lori prosesu hasoru Dr. Alkatiri.

Ema sira ne'ebé du'un matak Dr. Alkatiri, la rekoñese sira nia sala. Sr. Xanana no nia aliadus sira du'un nafatin FRETILIN fahe kilat, no du'un FRETILIN núdar autor krizi ne'e nian.

Maibé, agora ita lé, rona ho tilun rasik, haré ho matan rasik katak eis Major Polísia Militar, F-FDTL nian, Sr. Alfredo Reinado tatoli katak nia mak sasin ba Sr. Xanana nia hahalok núdar autor ne'ebé hamosu krize iha ita nia rain. Ita rona buat hirak ne'e husi ema ida ne'ebé sai pontu fokal, pontu sentral, no partisipante ativu iha krizi 2006. Ita rona Sr. Alfredo hatete mo'os katak Sr. Xanana mak autor ba asuntu petisionárius ne'ebé mosu hanesan aikose ba krizi ne'e.

Iha loron 31 Dezembru 2007, núdar Prezidenti FRETILIN, partidu maioritáriu iha Parlamentu Nasional no partidu istóriku ba libertasaun rain ne'e nian, hau hakerek ba Prezidenti Repúblika nian, Dr. José Ramos Horta no haruka kópia mo'os ba Sr. Primeiru Ministru de faktu, Sr. Prezidenti Parlamentu Nasional, Sr. Prokurador Jeral da Repúblika, Sr. Prezidenti Tribunal de Rekursu no Brigadeiru-Jeneral F-FDTL nian. Ami haklaken ba Sr. Prezidenti da Repúblika ami nia preokupasaun ba impaktu ne'ebé vídeo ne'e bele estraga liu tan estabilidade no paz iha ita nia rain. FRETILIN mo'os hatete ba Sr. Prezidente da Repúblika katak ema sei fahe video ida ne'e iha rai laran no mensajen Alfredo Reinado nian bele hamosu pániku no situasaun ne'e bele kria instabilidade foun no problema deslokadus nian bele sai a'at liu tan.

FRETILIN husu ba Sua Exelénsia Sr. Prezidenti da Repúblika atu hare'e no analiza didiak video ne'e no foti medidas ne'ebé prezisa foti duni, medidas ne'ebé tuir justisa, no metin to aban bai rua, tuir Konstitutisaun no lei ne'ebé bele hametin seguransa nasional, dame no estabilidade iha ita nia rain.

Ami rona no haré katak video ne'e fahe namokari ona iha rai laran, no jornais Timor nian publika ona no rádiu balu tatoli ona iha sira nia programa. Internet mo'os tatoli ona vídeo ne'e.

Maibé, to'o ohin loron FRETILIN seidauk rona resposta husi Sua Exelénsia,

Sr. Prezidenti da Repúblika kona ba surat ne'ebé ami haruka ba nia kona ba asuntu ne'e. Ami seidauk rona resposta ida husi Sua Exelénsia, Sr. Xanana Gusmão, kona ba alegasoens ne'ebé Sr. Alfredo Reinado halo hasoru nia. Asuntu ida ne'e merese resposta lalais no klaru hosi titulares órgaun soberania sira no instituisaun públiku ne'ebé simu ona video ne'e, liliu órgaun sira ne'ebé iha knar no responsabilidade atu halao Konstituisaun no lei.

Povu merese resposta institusional klaru no sériu ne'ebé tuir Konstituisaun no lei, resposta ida ne'ebé buka hametin liu tan dame no estabilidade iha ita nia rain.

Bainhira krizi mosu iha 2006, FRETILIN eziji kedas katak ita nia órgaun soberania hotu tenki buka justisa no lia lós tuir demokrasia, Konstitutisaun no lei, núdar dalan diak atu hetan dame no estabilidade. FRETILIN ohin eziji nafatin ida nee.

Ami eziji nafatin ida ne'e tanba povu exiji nafatin ida ne'e. FRETILIN hakarak deit saída mak povu hakarak no ne'ebé diak ba povu no ba rai ida ne'e.

Foun dadaun lider balun dehan katak "diak liu ita hotu haluha krizi 2006 no hateke deit ba futuru." FRETILIN eziji ba sidadaun hotu hotu atu servisu ba dame no estabilidade ba futuru iha ita nia rain, maibé, buat ne'ebé sala, ita tenki hadia tuir konstituisaun no lei, tanba ita ita tenki respeitu Timor-Leste núdar estadu de direitu demokratiku. La iha dalan seluk tan.

FRETILIN husu ba sé sé deit atu labele monu ba ema ne'ebé halo manobra atu fahe ita liu hosi konflitu ne'ebé sira hamoris tiha ona iha 2006. Ita nia Povu terus barak ona no la merese atu moris bei'beik ho tauk no la hatene sira nia destina ka futuru ne'e atu lori ba ne'ebé. FRETILIN husu ema hotu buka dalan atu resolve kestoens hotu hotu tuir dalan atu resolve kestoens hotu hotu tuir dalan Konstituisaun no lei.

Dili, loron 8 fulan Janieru 2008.-

1 comentário:

Anónimo disse...

MENSAGEM DO NATAL E ANO NOVO BA POVO MAUBERE KIAK NO KIK IHA RAI DOBEN TIMOR LORO SAE NIA LARAN! HUSI DEZEMBER 2007 BA JANUARI 2008.-
MENSAGEM DO NATAL E ANO NOVO BA POVO MAUBERE KIAK NO KIK IHA RAI DOBEN TIMOR LORO SAE NIA LARAN! HUSI DEZEMBER 2007 BA JANUARI 2008.-
Maubere nia oan tomak husi Rai doben Timor Loro Sae tomak nia laran. Iha momentu kritiku ida ne'e, Povo Maubere hatene momos ona iha Lideransa Politika RDTL nia husi ulun to'o ain fuan sira, sira nia hahalok nebe ke ita Povo kik no kiak hakribit tebtebes. Ita Povo Maubere kik no kiak hatene katak ema aat sira iha lideransa politika RDTL nia hakarak duni soran ita Povo kik no kiak hodi baku malu no oho malu depois sira sei buka manobras oin2 atu hatama nos sulan mos ita kik no kiak ba kalabosu no kadeia komarka i tuir mai hodi sira nia jogos foer haneasn MAFIA Cecilia-Italia no Kali Colombia nune sira hodi hamanasan o kontente iha ita nia susar no terus leten hatama tan ita ba justisa hanesan hodi manobras no komplices ba justisa nebe lalos hodi akusa ita kik no kiak katak ita maka sai salah nain hotu tanba ita kik no kiakmesak bebeik ten tantanan deit, tanba nune ita maka tenke selu duni ulun boot sira nia hahlok aat nia konsekuencias, nune ita maka tenke tama ba kadeia i sira husik hela iha leur hodi goza no lohi ita Povo Maubere kik no kiak nafatin to’o sira nia hakarak!

Maibe, quando na realidade krisis politikas-sociais i salah barak nebe ke mosu iha ita nia rai laran ne'e mesak husi ulun nain sira, sira maka autor lolos duni. Neduni ita Povo kik no kiak tenke tuba rai metin, foho liman ba malu hodi berani hakekar nafatin ba mundo tomak nune mos ba ita nia sociedade tomak bo'ot lohi ten, nauk ten no bosok ten sira nia hahalok aat nebe ke oin loron halo ita sai terus no susar nafatin iha ita nia rai doben Timor Loro Sae nia laran, apesar de ita ukun rasik aan besik tinan nen onan.

Ukun rasik aan ne'e so ba ema balu nebe ke iha kolonialistas potugueses nia tempo sira goza previlegios nune mos iha okupasaun Indonesia nia tempo sira maka goza nafatin to'o oin loron ita ukun rasik aan tiha mos sira maka goza nafatin hodi ita nia susar no terus. Sira maka hodi gaba sola katak sira mesak matenek neduni so sira maka bele kaer Timor nia abut, maibe Povo Maubere kik no kiak funu nain o nia oan asuwian veteranos resistents sira la folin tiha ona konforme sira nia ibun be’ek hodi kanta ba mass media internasional nune mos ba mas media nasional nebe ke ita akompanha loron ba loron. Ema aat sira ne bele bosok opini publik mundu nia maibe sira labele bosok ita Povo kik no kiak Maubere rai doben Timor Loro Sae nia oan murak mak hodi nia berani no hodi nia susar no terus to’o oin loron liberta duni rai Timor Loro Sae husi kolonialistas nia okos.

Povo kik no kiak Maubere keta o sente tauk no nakdedar ba nain ulun bosok ten no imoral sira ne'e, sira laiha fatin iha ita kik no kiak nia sociedade nia klaran. Tamba sira nia hahalok ne'e hanesan samodok no samean ulun itu nebe ke S. Migael Arkanjo, S. Jorge no Inan Feto Nossa Senhora sama sira nia ulun hodi rabat rai nune sira sei sai nafatin amaldicoado husi sira nia jerasaun ba jerasaun to'o sira mate hotu iha ita kik no kiak nia doben rai Timor Loro sae nia laran. Sira ne mesak persona non grata ba ita Povo kik no kiak neb eke hodi ita nia patriotismo no nasionalismo hodi kaer kroat funu hasoru ita nia funu maluk kolonialistas sira to’o oin loron ita hetan fila fali ita nia independencia no ita nia liberdade nebe ita hodi ran no isilolon maka ita hodi hadau fila fali husi ita nia invasor no okupasionistas sira nia liman laran.

Ulun bosok ten, lohi ten, nauk ten, lahos Maromak no Santos Anjos maka kastiga no fo’o malisan ba sira mesak maibe ita nia saudosos funu nain sira no marties hotu se'e kotuk ona ba sira hotu, nune sira sei loron ida oho mohun malu iha ita nia rai Timor Loro sae nia laran.

Ita hein, Historia sei hatudu mai ba ita hotu, se imi lafiar entau imi sei hare hodi tempu ikus mai, imi hakfodak hodi hasoru realitas nebe ke mai besik ona ita hodi kaer oh liman no hare o matan momos, nune mos imi balu nebe ke hodi matan fuan naklosu ba liders bosok ten no imoral sira nia manobras hodi lori imi monu ba osan kah ba material no buat selu-seluk, nune imi haluan tiha matebian sira nia ran, kulit no ruin maka oin loron sei namakari lemo lemo iha ita nian rai doben Timor Loro sae nia laran, imi sei arrepende loron ikus mai.

Ba buat aat hirak ne'e ita bele hare tiha ona, ba kolonialistas portugueses no indonesias nia tempo nia atan sira maka oin loron, sira basa rentos tiha ona, tanba sira nia patrauns husik sira hodi ten tan no mih tan ba sira nia leten i husik sira monu hela ba rai koak, maibe tanba sira nia “kaki no tangan” balu maka iha ita nia lideransa nune hodi foti sira nafatin ba a'as liu tan, maibe ita kik no kiak nia interesse sira hamutuk hodi sama to'o rabat rai to'o oin loron. Ita kik no kiak tanis iha tenda okos iha udan nia laran, hodi ita nia oan kik sira hamalahan hahan laiha, hatais laiha, moras aimoruk laiha, fatin diak ita hodi toba mos liha, ita kik no kiak maka terus no sofre nafatin, estradas ita nia aman sira serbisu hodi kosar ben hod mate hamlahan ba hadia stradas, to’o oin loron ita Maubere kik no kiak nia oan laiha direito ida bele sae kareta gratis hodi halai tuir estrada sira nebe ke mai husi ita nia aman no maun sira nia kosar ben maka oin loron ita hetan fali stradas diak ne’e. Buat hirak ne, husu mai ba ita tomak husi kik no kiak sira, tanba sah maka ita funu hodi liberta ita nia rai no povo ita laiha direito ida hodi moris hanesan ema no Povo ida hodi ita nia direito atu moris iha ita nia rai o plena liberdade no direito bele hetan buat diak ba ita nia moris loron ba loron???

Povo kik no kiak nia oan tomak, Maubeer nia oan doben sira, imi husu to'ok em aat sira nebe ke gaba aan demais ne'e, se ita kik no kiak la funu hodi ran nakfakar no susar no terus oin oin sira bele hetan gelar doktorandus no matenek seluseluk kah lae??? Sira sai eskola matenek tanba hodi ita kik no kiak nia susar no terus no mos ran nakfakar no ruhin no kulit namkarin lemo-lemo iha rai doben Timor Loro sae nia laran maka oin loron sira sai matenek hodi gaba aan demais ne'e. Nune maun no alin, inan no feton, oan no beoan sira, mane maluk no ran maluk i kamaradas sira hotu maka ami hadomi no respeita, tuba rai metin hakoak nafatin ita nia heransa politika husi ita nia asuwain matebian sira i foho liman ba malu hodi kaer metin ita nia kuda talin no kumu liman metin komo simbol husi ita nia unidade nasional ita hodi doko ita nia nain ulun bosok ten, lohi ten, nauk ten no mesak imoral tantanan deit nebe ke horas ne hodi ema aat sira mai iha ita nia lideransa politika hodi hanean nafatin ita kik no kiak iha ita nia rai doben Timor Loro Sae nia laran hodi sira nia intensoens malefikas no satanazes nia atu hodi susu nafatin ita bokor no rai bokor to'o oin loron.

Povo Maubere kik no kiak imi hare buat hirak ne'e imi labele hakrukuk ba sira nia hahalok aat ne'e, maibe ita tenke hametin ita nia unidade hodi kumu liman metin nafatin hodi loke ibun koalia hasoru sira husi oin ba oin i ita lalika hakfodak ba kilat sira nebe ke sira hameno husi forsas rai seluk sira nebe ke horas ne'e hodi sira atu buka hanean ita no mos hodi buka halukun ita nia direito nune ita labele moris hensan Povo no nasaun ida hodi ita nia dignidade no identidade kultural rasik no tradisaun milienaria nebe ke mundo hotu-hotu konhese didiak tiha ona.

Viva Povo Maubere!

Viva Falintil Asuwain no Veteranos Funu Nain sira iha Rai doben Timor Loro Sae nia laran tomak!

Viva Juventude Maubere kik no kiak!

Viva Mulher Bibere kik no kiak!

Viva matan dalan Povo kik no kiak nia murak maka oin loron barani hodi defende nafatin nia Povo kik no kiak nia direito no nia interesse iha rai doben Timor Loro sae nia laran tomak hamrik hodi koalia hasoru nain ulun bosok ten, lohi ten, nauk ten no mesak imoral tantanan deit nebe mosu dadauk iha ita nia lideransa politika husi tinan 2002 to’o oin loron ne’e.

Maubere Asuwain Barani, tubarai metein, hakruk tan ba kolonialisatas nia atan maka laek ona! Mate kah moris hukun rasik aan hodi kaer metin ita nia kuda talin to'o ita muda sistema governasaun ema aat sira nia nune ita bele lori ita nia oan no beoan sira ba naroman tuir Maromak, Matebian, Mundo no Povo kik no kiak Maubere tomak nia hakarak, maibe kaso kontrario diak liu ita mate do ke moris hodi sai atan ba beibeik..

Maubere, Asuwain Berani tubarai metin hodi kokotek nafatin iha Rai doben Timor Loro sae nia laran!

Traduções

Todas as traduções de inglês para português (e também de francês para português) são feitas pela Margarida, que conhecemos recentemente, mas que desde sempre nos ajuda.

Obrigado pela solidariedade, Margarida!

Mensagem inicial - 16 de Maio de 2006

"Apesar de frágil, Timor-Leste é uma jovem democracia em que acreditamos. É o país que escolhemos para viver e trabalhar. Desde dia 28 de Abril muito se tem dito sobre a situação em Timor-Leste. Boatos, rumores, alertas, declarações de países estrangeiros, inocentes ou não, têm servido para transmitir um clima de conflito e insegurança que não corresponde ao que vivemos. Vamos tentar transmitir o que se passa aqui. Não o que ouvimos dizer... "
 

Malai Azul. Lives in East Timor/Dili, speaks Portuguese and English.
This is my blogchalk: Timor, Timor-Leste, East Timor, Dili, Portuguese, English, Malai Azul, politica, situação, Xanana, Ramos-Horta, Alkatiri, Conflito, Crise, ISF, GNR, UNPOL, UNMIT, ONU, UN.